Ordeni za vojne zasluge

Još od srednjovjekovne bosanske kraljevine, preko pokreta za autonomiju Bosne Husein-kapetana Gradaščevića, borbe Bošnjaka protiv austrougarske okupacije i silnih bitaka u redovima svjetskih imperija, antifašističke narodnooslobodilačke borbe u Drugom svjetskom ratu i konačne borbe za bosansku državu, skupljalo se ratno i viteško iskustvo bosanskih heroja.

Od vremena Austro-Ugarskog Carstva redali su se na bosanskim reverima ordeni, medalje za vojne zasluge, partizanske spomenice, pa na kraju i ordeni Republike Bosne i Hercegovine.

Nažalost, Bosanci i Hercegovci su, uslijed historijskih okolnosti, češće ginuli u tuđim ratovima i za tuđe interese. Za vojne zasluge u borbama u Prvom svjetskom ratu Austro-Ugarska Monarhija je odlikovala 35.637 Bosanaca različitim medaljama za vojne zasluge izvojevane u redovima ove nekada neprijateljske vojske. Među njima je bilo i 146 nosilaca Zlatne medalje, najvišeg ratnog odlikovanja u austrougarskoj vojsci.

Među tri miliona vojnika K. u. K. Monarhije Druga bošnjačka regimenta bila je najodlikovanija jedinica u čitavoj austrougarskoj vojsci sa 42 Zlatne medalje.

O herojstvu Bošnjaka u Prvom svjetskom ratu napisane su mnoge knjige, a u znak sjećanja na njih i danas u Austriji, Sloveniji i Italiji možete naći spomenike koji slave njihovo junaštvo.

Druga je priča Drugi svjetski rat i borba protiv nacizma i fašističke okupacije. Bosna i Hercegovina čiji su građani stoljećima živjeli zajedno bila je poligon za najstrašnije zločine fašista i njihovih pomagača. Istovremeno, u Bosni su se vodile gotovo sve najvažnije bitke Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije. Zahvaljujući njihovoj borbi i pobjedi u ratu 1941–1945. i danas, iako u izmaglici, žive uspomene na partizane i nosioce Ordena narodnog heroja koji se dodjeljivao „pojedincima, vojnim jedinicama, političkim i drugim organizacijama za izuzetna ili herojska djela u vrijeme rata”.
 
Socijalistička Jugoslavija Ordenom narodnog heroja odlikovala je 1.322 borca, a njih 284 bilo je iz Bosne i Hercegovine. Starije generacije odrasle u vrijeme jugoslavenske države i dalje se sjećaju nosilaca Ordena narodnog heroja poput dr. Mladena Stojanovića (Prijedor), Mustafe Dovadžije (Sarajevo), Omera Maslića (Mrkonjić-Grad), Radojke Lakić (Skender-Vakuf), Marije Bursać (Drvar), Slobodana Principa Selje (Hadžići), Mahmuta Bušatlije (Bugojno), Fadila Jahića Španca, Dragice Pravice i Vase Miskina (Trebinje). Upravo kada su se počele zaboravljati i negirati vrijednosti narodnih heroja iz Drugog svjetskog rata, poginulih u borbi protiv fašizma, Bosnu i Hercegovinu zahvatio je novi ratni požar. Nakon 50 godina Evropa i BiH ponovo su suočene sa fašističkim ideologijama i simbolima, historijskim revizionizmom i svim onim najgorim što je fašizam posijao na ovim prostorima.
 
Umjesto Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije potpomognute Atlantskim savezom i komunističkim Sovjetskim savezom, nasuprot novog fašizma stajali su, usamljeni i goloruki Bosanci. S druge strane, prvi put u historiji, nakon pada Bosne 1463. godine i vremena zaboravljenog bosanskog kraljevstva, Bosanci su imali priliku da se, braneći pravo na život i slobodu, bore i za svoju državu.

Uz silnu vojsku koja je krenula da stvara „Veliku Srbiju“ na „očišćenoj“ bosanskoj zemlji i kasnijeg odstupanja velikog broja Hrvata da se bore za cjelovitu Bosnu i Hercegovinu, izgledalo je na trenutak da će Bosna biti lagan zalogaj novih osvajača.

Čudo bosanskog otpora

U tom ratnom bezizlazu probudio se čuveni bosanski inat. Pojavljuju se hrabri ratnici širom Bosne i Hercegovine koji su nekoliko dana ranije bili obični građani, dobre komšije, uzorni sportisti, radnici, policajci, mladi oficiri. Preko noći postaju heroji i što je još važnije, postaju nada ostalim građanima da i Bosna ima svoje branitelje. Narod ih je nazvao „zlatnim ljiljanima“. Bosna je to, pa nije čudo da im se vojska zove po tom prelijepom endemičnom cvijetu (lat. Lilium bosniacum), hiljadugodišnjem simbolu Bosne. Simbolu čistoće, nevinosti i ljepote. Koristili su ga mnogi bosanski heroji tokom duge historije, počevši od plemićkih porodica do kraljevske dinastije Kotromanića, pa sve do Armije Republike Bosne i Hercegovine koja je nastala 1992. godine. U vremenu kada njeni vojnici nisu imali ni oružje, ni uniforme, niti bilo šta što se veže uz moderne svjetske armije, zabilježene su prve ratne pobjede.

Ratno priznanje “Zlatni ljiljan”

Ratno priznanje, značka „Zlatni ljiljan”, dodjeljuje se pripadnicima oružanih snaga koji su se naročito istakli u oružanom suprotstavljanju agresoru, doprinijeli proširenju slobodnih dijelova Republike, izvršili više djela u kojima je do izražaja došla njihova lična hrabrost i požrtvovanje, pri čemu su agresoru naneseni znatni gubici u ljudstvu i materijalnim sredstvima.
“Potreba da se ratni doprinos, najprije pojedinaca a zatim i kolektiva uključenih u odbranu zemlje, prizna i valorizira, pojavila se unutar Oružanih snaga Republike Bosne i Hercegovine u ranoj fazi rata i na početnom stupnju organizacije istih. Ljudski faktor i njegov potencijal zadugo je bio gotovo jedini faktor sa kojim se unutar Oružanih snaga RBiH moglo ozbiljno računati. Istina, u tim prvim danima bilo je dosta stihijskog odlučivanja i nejasnoća vezanih za nivo nadležnosti i kriterija dodjeljivanja priznanja. Ipak, kao najviše ratno priznanje za pripadnike Armije RBiH prihvaćena je značka Zlatni ljiljan.” (Mesud Šadinlija: Počasni nazivi – kolektivna ratna priznanja u Armiji Republike Bosne i Hercegovine) 
Prva ratna priznanja Zlatni ljiljan počela su se dodjeljivati već u junu/julu 1992. godine u skladu s Pravilnicima o priznanjima i stimulativnim mjerama. Prema tadašnjoj i kasnijoj proceduri prijedlozi o imenovanjima dolazili su od nižih formacija (vod, četa, bataljon, brigada) prema Regionalnim štabovima (kasnije Korpusima), što je potvrđivao Glavni štab Armije RBiH. U periodu od 1992. do 1996. godine dodijeljena su 1.733 Zlatna ljiljana. Izuzetno, pripadniku oružanih snaga može biti posthumno dodijeljeno ratno priznanje, značka „Zlatni ljiljan”.
(Službeni list Armije R BiH, broj 33, od 25. novembra 1995. godine, Broj 8/2-1341-1 – Uputstvo o ratnom priznanju značka „Zlatni ljiljan“. )

Uredba o odlikovanjima Republike BiH

Objavljivanjem Pravilnika o priznanjima i stimulativnim mjerama Oružanih snaga RBiH 31. decembra 1994. godine u Službenom listu RBiH (br. 37), uobličena je forma dodjele ratnih priznanja, te donesena Odluka o dodjeljivanju ordena i medalja za pripadnike Armije RBiH. Ovoj Odluci prethodila je 246. sjednica Predsjedništva RBiH održana 14. aprila 1994. godine, dan uoči obilježavanja druge godišnjice Armije RBiH, kada je, na inicijativu Ministarstva odbrane, jednoglasno, uz kratku raspravu, usvojen Prijedlog Uredbe sa zakonskom snagom o odlikovanjima RBiH i Prijedlog odluke o dodjeli odlikovanja povodom Dana Armije. 
 
Bilo je to neposredno nakon potpisivanja Washingtonskog sporazuma (18. mart 1994) između naše zemlje i Republike Hrvatske, čime je okončan hrvatsko-bošnjački sukob u BiH. Kako je već 30. marta 1994. u Sarajevu održana konstituirajuća sjednica Ustavotvorne skupštine i usvojen Ustav Federacije BiH, prilikom donošenja Uredbe o odlikovanjima predlagano je da se iz prijedloga izbace priznanja koja neće prihvatiti budući partneri iz hrvatske vojne komponente, uključujući Zlatni ljiljan.

Dvoumljenje u vezi sa prihvatanjem prijedloga da se sa ponuđene liste vojnih ordena i medalja usvoje samo Orden heroja oslobodilačkog rata, Orden zlatnog grba s mačevima, Orden za vojne zasluge sa zlatnim mačevima i Medalja za hrabrost prekinuo je uz podršku dr. Mirka Pejanovića ministar odbrane Hamdija Hadžihasanović koji je rekao: ”Mi ocjenjujemo da je 
sazrelo vrijeme, prošle su dvije godine, da ova država ima i svoja odlikovanja. Ljudi od struke su predložili ovaj tekst, obrađivači su bili oni najbolji koje smo imali; dr. Kasim Trnka vodio je ekipu. Mi predlažemo da se prihvati sve. Ovo je široka lepeza, pa vi odlučite poslije šta ćete koristiti. Uredbom Predsjedništva jednoglasno su prihvaćena odlikovanja prvog ranga za pripadnike Armije RBiH među kojima su bili: Zlatni ljiljan, Orden slobode, Orden heroja oslobodilačkog rata, Orden oslobođenja, Orden zlatnog grba s mačevima, Orden zlatnog ljiljana sa zlatnim vijencem, Orden zlatnog ljiljana sa srebrenim vijencem, Medalja pobjede, Medalja za hrabrost, Medalja otpora, Medalja za vojne zasluge.

Orden heroja oslobodilačkog rata kao najveće ratno priznanje Armije RBiH

Iako sva ova priznanja spadaju u odlikovanja prvog ranga, često se u javnosti Zlatni ljiljan predstavlja kao najviše ratno priznanje. Ipak, treba naglasiti da se na spomenutoj sjednici ratnog Predsjedništva RBiH od 14. aprila 1994. godine, kada je donesena Uredba o odlikovanjima, kao najveće priznanje spominjao isključivo Orden heroja oslobodilačkog rata. To su posebno isticali Alija Izetbegović i Stjepan Kljuić. U prilog tome da se zaista radi o najznačajnijem priznanju za vojne zasluge idu i činjenice da je dodijeljeno samo devet Ordena heroja oslobodilačkog rata. Svih devet dodijeljeno je posthumno i uz to svih devet odlikovanih pripadnika već ranije je bilo odlikovano dotadašnjim najvećim ratnim priznanjem Zlatnim ljiljanom.

Tako je, na osnovu amandmana LI, tačka 5. stav 3. na Ustav RBiH i člana 4. Uredbe sa zakonskom snagom o odlikovanjima Republike BiH (Sl. list RBiH, br. 9/94) za herojski doprinos oslobodilačkom ratu, izuzetno junaštvo i samoprijegor ispoljen u borbenim dejstvima i pri tome ostvarene izuzetne rezultate koji su kod saboraca i građana služili kao primjer, podstrek i dodatni motiv za dalje uspješno suprotstavljanje agresoru na RBiH, Predsjednštvo Republike Bosne i Hercegovine izdalo Ukaze kojim se posthumno odlikuju Ordenom heroja oslobodilačkog rata: Safet Hadžić, Mehdin Hodžić, Hajrudin Mešić, Adil Bešić, Safet Zajko, Midhat Hujdur, Enver Šehović, Nesib Malkić i Izet Nanić.

Nedodijeljeni ordeni

S obzirom da je pri imenovanju nosilaca Ordena heroja oslobodilačkog rata očigledno vođeno računa i o regionalnoj zastupljenosti, nažalost nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma u decembru 1995. godine, i udruživanja Armije RBiH sa hrvatskom, a kasnije i srpskom vojnom komponentom u Oružane snaga Bosne i Hercegovine, nikada nije ispravljena nepravda prema ostalim zaslužnim borcima i regijama koje su dale veliki doprinos u bosanskohercegovačkom odbrambenom ratu. Tako je bez Ordena heroja oslobodilačkog rata ostao brigadir Zaim Imamović, legendarni komandant odbrane Goražda i 14. divizije, koji je dva dana nakon šestog ranjavanja poginuo na Treskavici 9. oktobra 1995. godine.

Ordeni Armije RBiH

Orden slobode

„Orden slobode dodjeljuje se za izvanredne uspjehe u rukovođenju i komandovanju najvećim vojnim jedinicama i ustanovama u ratu. (čl. 10 tačka 2. Uredbe…).”

Orden heroja oslobodilačkog rata

„Orden heroja oslobodilačkog rata dodjeljuje se pripadnicima oružanih snaga Republike i drugim građanima koji su se istakli izvanrednim junačkim podvizima u borbi protiv neprijatelja i koji predstavljaju naročiti primjer junaštva.
Orden heroja oslobodilačkog rata može se, pod istim uvjetima, izuzetno dodjeljivati vojnim jedinicama i ustanovama. (Službeni list R BiH, br. 9, od 25. aprila 1994. godine, objavljena je ( čl. 10 tačka 3. „Uredba sa zakonskom snagom o odlikovanjima R BiH“. ).”

Orden zlatnog grba sa mačevima

„Orden zlatnog grba sa mačevima dodjeljuje se pripadnicima oružanih snaga Republike koji su u borbi protiv neprijatelja izvršili djela u kojima je došlo do snažnog izražaja njihova lična hrabrost ili koji su, na bojnom polju naročito istakli ličnom hrabrošću. Orden zlatnog grba sa mačevima za takva djela dodjeljuje se i građanima.
Ovaj Orden dodjeljuje se i građanima koji su u izuzetno opasnim situacijama, spašavajući ljudske živote ili materijalna dobra ispoljili izvanrednu ličnu hrabrost. (čl. 10 tačka 7. Uredbe…).”

Orden zlatnog ljiljana sa zlatnim vijencem

„Orden zlatnog ljiljana sa zlatnim vijencem dodjeljuje se za naročite zasluge stečene u borbi protiv neprijatelja za oslobođenje naše zemlje, za organiziranje i učvršćivanje odbrane, sigurnosti i nezavisnosti zemlje, za zasluge u izgradnji demokratskih odnosa, kao i za zasluge u oblasti privrede, nauke, kulture i sporta. (čl. 10 tačka 8. Uredbe…).”

Orden zlatnog ljiljana sa srebrenim vijencem

„Orden zlatnog ljiljana sa srebrenim vijencem dodjeljuje se za naročite zasluge stečene u borbi protiv neprijatelja za oslobođenje naše zemlje, za organiziranje i učvršćivanje odbrane, sigurnosti i nezavisnosti zemlje, za zasluge u izgradnji demokratskih odnosa, kao i za zasluge u oblasti privrede, nauke, kulture i sporta. (čl. 10 tačka 8. Uredbe…).”

Orden za vojne zasluge sa zlatnim mačevima

„Orden za vojne zasluge sa zlatnim mačevima se dodjeljuje starješinama vojnih jedinica i ustanova, koji svojim primjerom i umješnošću u radu u jedinici odnosno ustanovi kojom rukovode, doprinose ostvarivanju postavljenih zadataka, ili koji su u jedinici ili ustanovi stvorili uvjete za postizanje izuzetnih rezultata, ili koji se odlikuju takvim starješinskim i vojničkim osobinama da služe za primjer drugima. (čl. 10 tačka 10. Uredbe…).”

Orden za vojne zasluge sa srebrenim mačevima

„Orden za vojne zasluge sa srebrnim mačevima se dodjeljuje starješinama vojnih jedinica i ustanova, koji svojim primjerom i umješnošću u radu u jedinici odnosno ustanovi kojom rukovode, doprinose ostvarivanju postavljenih zadataka, ili koji su u jedinici ili ustanovi stvorili uvjete za postizanje izuzetnih rezultata, ili koji se odlikuju takvim starješinskim i vojničkim osobinama da služe za primjer drugima. (čl. 10 tačka 10. Uredbe…).”

Medalja za hrabrost
„Medalja za hrabrost dodjeljuje se pripadnicima oružanih snaga Republike koji su u borbi protiv neprijatelja izvršili jedno ili više djela u kojima je došlo do izražaja njihova lična hrabrost. Ova medalja dodjeljuje se za takva djela i građanima. Medalja za hrabrost dodjeljuje se građanima koji u opasnim situacijama spašavajući ljudske živote i materijalna dobra izvrše djelo u kome je došlo do izražaja njihova lična hrabrost. (čl. 11. tačka 2. Uredbe…).”
Medalja za vojne zasluge
„Medalja za vojne zasluge dodjeljuje se vojnim starješinama i vojnicima koji svojim primjerom u radu značajno doprinose ostvarivanju postavljenih zadataka, ili koji se odlikuju takvim starješinskim ili vojničkim osobinama da služe za primjer drugima. Ova medalja dodjeljuje se i građanima u vojnim jedinicama i ustanovama, kao i preduzećima, državnim licima koji svojim primjerom značajno doprinose ostvarivanju zadataka od posebnog neposrednog značaja za odbranu. (čl. 11. tačka 5. Uredbe…).”

Odlikovanja Republike Bosne i Hercegovine

Odlikovani pripadnici Armije R BiH
U Službenom listu R BiH, br. 9, od 25. aprila 1994. godine, objavljena je „Uredba sa zakonskom snagom o odlikovanjima R BiH“.
Za dodjelu odlikovanja R BiH bilo je nadležno Predsjedništvo R BiH.
Odlikovanja su činili ordeni i medalje.

Ordeni RBiH

Orden zlatnog ljiljana sa lentom
Orden slobode
Orden heroja oslobodilačkog rata
Orden mira
Veliki orden Republike
Orden oslobođenja
Orden zlatnog grba sa mačevima
Orden zlatnog ljiljana sa zlatnim vijencem
Orden Republike sa zlatnim vijencem
Orden za vojne zasluge sa zlatnim mačevima
Orden zlatnog ljiljana sa srebrnim mačevima
Orden Republike sa srebrnim vijencem
Orden za vojne zasluge sa srebrnim mačevima

Medalje RBiH

Medalja pobjede
Medalja za hrabrost
Medalja otpora
Medalja rada i preduzetništva
Medalja za vojne zasluge
Medalja primjernog borca
Medalja za zasluge

Izvor: Monografija – Prvi korpus Armije Republike Bosne i Hercegovine